Aromatične biljke su biljne vrste koje sadrže aktivne tvari koje im daju specifičan miris i aromu. Neizostavan su dio gotovo svakog vrta jer ne samo da svojim osebujnim mirisima stvaraju predivan doživljaj u vrtu već su i vrlo korisne te se mogu upotrebljavati na veliki broj načina. Aktivne tvari u aromatičnom bilju su alkaloidi, kiseline, eterična ulja, glikozidi, ljepljive sluzi, tanini, vitamini, smole, minerali i gorke tvari. Imaju širok spektar primjene: u prehrambene, farmaceutske, terapijske svrhe te u spravljanju kozmetičkih pripravaka. Ovisno o vrsti koriste se različiti dijelovi biljke: list, cvijet, plod, korijen i stabljika. U hrvatskim priobalnim, obalnim i otočkim predjelima postoje odlični uvjeti za rast i uzgoj ovih vrlo vrijednih biljnih vrsta. Od najpoznatijih višegodišnjih drvenastih biljaka i grmlja tu su: maslina, smokva, mirta, lovor, planika, smrika, lavanda, ružmarin, smilje. Tu su i jednogodišnje i dvogodišnje zeljaste biljke: majčina dušica, menta, origano, kamilica, kadulja i mnoge druge.

Laurus nobilis ili Lovor zimzeleni je grm ili stabalce. Listovi lovora istovi sadrže do 3% eteričnih ulja, cineola i pinena, te različite kiseline. Lišće se upotrebljava kao začin u brojnim jelima.

Myrtus communis – Mirta, zimzeleni je grm. Ima kožaste listove vrlo ugodnog mirisa. Sadrži eterično ulje, pineol, cineol, dipenten, smolu treslovine. Sabiru se listovi i plodovi te se koristi kao mirisna i ukrasna biljka te za proizvodnju eteričnog ulja.

Juniperus oxycedrus – Smrika je grm iz porodice čempresa. Bobice smrike daju eterično ulje a koristi se i za proizvodnju rakije (smrikovača).

Salvia officinalis – Kadulja u lišću sadrži 1,5 do 2,5% eteričnoga ulja. Koristi se kao začin te u kozmetičke i terapeutske svrhe.

Rosmarinus officinalis – Ružmarin je zimzeleni mirisni grm. U lišću sadrži 1,4 do 2,0% eteričnoga ulja, 8% treslovine te drugih sastojaka. Upotrebljava se kao začin jelima, aromatik, diuretik.

Lavandula officinalis – Lavanda, višegodišnja biljka, sadrži eterično ulje 1 do 3%, smole, treslovine, gorke tvari. Cvijet upotrebljava za čajeve, kao aromatik te u kućanstvima.

Mentha x piperita – menta ima aktivne su tvari u lišću – eterično ulje, koje osim mentola i mentona sadrži 75 do 80% pulegona, treslovina i gorke tvari. Koristi se za čajeveu medicini i kulunarstvu.

Thymus vulgaris – Majčina dušica sadrži do 1,7% eteričnog ulja s 20 do 40% timola, karvakrola, cimola, pinena, 10% treslovine, gorke tvari. Upotrebljava se za čajeve kao spazmolitik i kao začinska biljka.

Helichrysum italicum – Smilje je vrlo je aromatična biljka. Sadrži flavonide, gorke tvari, eterična ulja. Upotrebljava se kao začin i za dobivanje eteričnog ulja.

Arbutus unedo – Planika, zimzeleni grm sjajnih kožastih listova i jestivih plodova (boba zvanih maginja) bogatih šećerima, kiselinama i vitaminom C. Sadrži glikozide, arbutin.

Osim ovih najčešće korištenih biljaka tu su još i:
Drveće:
Tilia cordata – Sitnolisna lipa, Sophora japonica – Japanska sofora, Robinia pseudoacacia – Bagrem
Grmlje:
Perovskia atriplicifolia ‘Blue spire’– Perovskija, Choisya ternata – Meksička naranča, Phlomis fruticosa – Veliki pelin